U prikazima prepirke oko blagdana Uskrsa postalo je jasno da je stara Crkva slavila blagdan Pashe u cjelovitoj punini samo jedan dan, odnosno jednu uskrsnu noć.

Ono što su prva tri kršćanska stoljeća mislila o sadržaju i dostojanstvu blagdana Uskrsa, to je sažeto izložio poznati istraživač liturgije O. Casel u svojoj studiji s naslovom: Način i smisao najstarijeg kršćanskog uskrsnog slavlja (Art und Sinn der ältesten christlichen Osterfeier), i to upravo na hvalospjevan način, kako slijedi: "Blagdan je Uskrsa, dakle, kultni navještaj i uprisutnjenje Kristova djela otkupljenja u smrti i Gospodinovu preobraženju, pobjeda nad grijehom po križu, a s tim i pomirenje između Boga i čovjeka, ali s tim također utemeljenje Crkve, koja se izbavlja Kristovom krvlju i vjenčaje sa svojim zaručnikom: duhom Gospodinovim. Po svemu tome Uskrs je također sakrament prijelaza iz svijeta u život Boga, ulaz otkupljenog čovječanstva u Božje kraljevstvo i vječni život kod Boga. Jednom riječi: Uskrs je misterij kulta Božjeg djela spasenja u Kristu od Crkve. Uskrs je prema tome 'blagdan' u središtu godine, koja u svome toku ocrtava svjetsku godinu, a ta je ponovno stvorena kopija Božje vječnosti." Sadržajna je punina uskrsnoga blagdana bila u 4. stoljeću zbog historizirajućeg gledanja i oponašajuće forme prikazivanja, postupno podijeljena na odlomke i prikazana u dijelovima. Dok je slavlje uskrsne noći kao "majka svih bdjenja" (Augustin) zadržavala do ponoći post i žalost zbog Isusove smrti, a istom onda kad je nastala radost zbog Gospodinova uskrsnuća, razvilo se u 4. stoljeću "sveto uskrsno trodnevlje raspetog, pokopanog i uskrslog Gospodina". Ta tri dana liturgijska slavlja prikazuju otada u svojoj sredini istinsko godišnje slavlje pashalnog misterija. Nova opća načela o liturgijskoj godini to potvrđuju riječima: "Uskrsno se trodnevlje Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća ističe kao sjajan vrhunac čitave liturgijske godine" (br. 18). Ono "počinje misom Gospodnje večere, središte mu je Uskrsno bdjenje, a zaključuje se Večernjom nedjelje Uskrsa" (br. 19).

Na četvrti korizmeni petak biskup hercegovačkih biskupija mons. Ratko Perić predvodio je Križni put, a nakon toga i Svetu misu u župi Skopaljska Gračanica kod Uskoplja. Na poziv župnika velečasnog don Tadije i don Ilije Ivoša odazvao se monsinjor Ratko Perić te ponovno posjetio ovu zajednicu. Brojni ministrati i djeca u crkvi ponos su ove župe koja se kao i druge župe bori s odlaskom vjernika. Mons.Perić se u propovijedi osvrnuo na zakone, one koje donosi politički vrh iz Europe, njih preko četiri tisuće te tako naglasio problem istospolnih brakova, eutanazije te pobačaja. Crkva ima svoje zakone, koji se temelje na Evanđelju, njih preko tisuću, a Bog donosi deset zapovijedi. Tih deset zapovijedi su svedene na dvije zapovijedi ljubavi koje može svatko upamtiti. Monsinjor je poručio vjernicima da onaj tko vjeruje zna da ćemo svi pred Boga na sud, odgovarati za svoje talente. Ukoliko vjerujemo onda odlazimo u Crkvu, prikazujemo žrtvu. Posebno se dotaknuo svih zapovijedi, da ih svaki vjernik treba poštovati. Naglasio je važnost obitelji, braka koji je zatvoren krug, i zakletve koja se polaže na križ.

Na četvrti korizmeni petak, 9.3.2018., biskup hercegovačkih biskupija mons. Ratko Perić predvodit će Križni put u 17.00 sati, a nakon toga i Svetu misu u župi Skopaljska Gračanica. 

Izlaganje biskupa Perića na predstavljanju knjige o bl. Alojziju Stepincu

U organizaciji Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu je u utorak, 20. veljače 2018. u Dvorani Pavla VI. upriličeno predstavljanje knjige “Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca”, postulatora kauze i autora mons. dr. sc. Juraja Batelje. Uz autora mons. Batelju o knjizi je govorio i biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić čije izlaganje prenosimo u cijelosti:

UDARI PASTIRA, I OVCE ĆE SE RAZBJEĆI (Zah 13,7)

J. Batelja, Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2017.

U Stepinčevoj kauzi beatifikacije bila su dva kanonska postupka: processus super virtutibus - o krjepostima i processus super martyrio – o mučeništvu. Ova knjiga postulatora msgr. dr. Juraja Batelje govori samo o ovom drugom procesu – o mučeništvu. Izvorna Pozicija na talijanskom jeziku o mučeništvu[1] sadrži 1581 stranicu - gotovo dva i pol puta više od ove knjige o blaženom Kardinalu na hrvatskom jeziku, koja obuhvaća 677 stranica. Inače sav složeni materijal i za tu Poziciju – Prikaz dostavio je u Rim svojedobno postulator msgr. Batelja, koji je ujedno i postulator Svete Stolice za ovaj postupak.