U prigodi 25. obljetnice biskupskog ređenja mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, Biskupski ordinarijat u Mostaru organizirao je u večernjim satima, 13. rujna svečanu akademiju.

Dobrodošlicu svim uzvanicima uputio je u ime organizatora generalni vikar iz Mostara mons. Željko Majić. Najprije je poimence pozdravio sve biskupe Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na čelu s predsjednikom kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim, zatim veliki broj članova Hrvatske biskupske konferencije na čelu s predsjednikom mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim te predstavnika Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Đuru Gašparovića koji je bio dugogodišnji suradnik biskupa Perića u vremenu dok je vodio Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Pozdravio je i brojne svećenike raznih družbi te velik broj redovnica među kojima su bile i tri provincijalne glavarice. Dobrodošlicu je poželio i brojnim predstavnicima društveno-političkog života na čelu s predsjedateljem predsjedništva BiH Draganom Čovićem. Dobrodošlicu je uputio i arhijerejskom zamjeniku episkopa Grigorija Radivoju Krulju, mostarskom parohu, i mostarskom muftiji Salemu ef. Dedoviću.

U utorak, 12. rujna 2017., u prostorijama Hrvatice matice iseljenika u Zagrebu održano je potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava za financiranje programa i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u BiH.

U 2017. godini potporu je dobilo 88 programa i projekata koji su od posebnog interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini: 30 programa i projekta iz područja kulture, 22 iz područja obrazovanja i znanosti, 14 iz područja zdravstva te 22 programa i projekta iz ostalih područja.

Tom prigodom, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je izrazio uvjerenje kako će potpomognuti projekti i programi polučiti svoj cilj – podizanje kvaliteta života Hrvata u BiH, njihovu dobrobit i prosperitet: „ Ovi projekti pokazuju da potencijala ima – ima znanja, sposobnosti i volje. I ono što je najvažnije svi će biti realizirani u suradnji s udrugama, zajednicama, značajnim institucijama Hrvata u BiH, sa predstavnicima lokalne i županijske vlasti, što pokazuju da je jedinstvo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj neupitno. Hrvati u Bosni i Hercegovini jesu i trebaju biti lideri i lokomotiva razvoja cijele zemlje. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i cijela hrvatska vlada pružat će maksimalnu potporu u tome“ – rekao je Milas koji je zahvalio svim dobitnicima potpore „Bez vaših ideja, volje, upornosti, rada brojna područja života naših ljudi u Bosni i Hercegovini ostali bi bez potrebne potpore. Čestitam i zahvaljujem vašim timovima, ljudima koji su pomogli u pripremi prijedloga projekata ali i onima koji će pomoći njihovu realizaciju“.

U starijim gradovima, osobito u njihovim središtima, svaki sat zvone zvona sa zvonika mjesne crkve ili katedrale. Katkad ih je teško čuti uslijed vrve i buke prometa, ali odemo li u neku seosku župu ona se mogu čuti kilometrima daleko.

Crkvena su zvona nastala približno u 5. stoljeću, a u uobičajenoj su upotrebi od srednjeg vijeka. Naročito su bila korištena u monaškim zajednicama kako bi pozivala monahe, koji bi tijekom dana obavljali različite poslove u samostanu i samostanskim imanjima, da se okupe na zajedničku molitvu u kapelici. Potom je ovaj običaj bio češći u župnim crkvama te su zvona bila korištena kako bi pozivala narod na slavljenje svete euharistije, a također i na molitvu Anđeoskog pozdrava tijekom dana (ujutro, u podne i uvečer).

Danas se slavi Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, a posebno je svečano u 26 župa u Bosni i Hercegovini posvećenih Uznesenju BDM-a.

Nakon duhovne priprave proteklih dana vjernici danas na svetkovinu Velike Gospe na poseban način traže zagovor Isusove Majke i zahvaljuju joj za uslišane molitve. Čine to pobožno sudjelujući u misnim slavljima u svim crkvama, a osobito tijekom svečanosti u župama posvećenim Uznesenju BDM i marijanskim svetištima.

U Bosni i Hercegovini se Velika Gospa slavi u većem broju župa – njih 26 povjereno je nebeskoj zaštiti Uznesenja BDM-a.