Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski uputio je župama i institucijama Vrhbosanske nadbiskupije okružno pismo prigodom početka Godine milosrđa. Pismo kardinala Puljića, prenosimo u cijelosti:
U svojim nastupima papa Franjo često potiče na milosrđe crkvenu hijerarhiju i sve vjernike, uvjeren da „malo milosrđa, mijenja sve“. Papa želi da „sva mjesta u kojima je Crkva prisutna, posebno naše župe i naše zajednice, postanu otoci milosrđa usred mora ravnodušnosti“. Stoga ne čudi što je proglasio izvanrednu svetu Godinu milosrđa. Postoji program godine milosrđa na razini cijele crkve koji mjesna crkva treba prilagoditi svojim mogućnostima i potrebama. Ovaj izvanredni Jubilej započinje 8. prosinca 2015. godine na svetkovinom Bezgrešnog začeća a završava 20. studenog 2016. godine na svetkovinu Krista Kralja.
U bazilici sv. Petra Papa će otvoriti Sveta vrata milosrđa na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM (8. 12. 2015.), a po prvi put u povijesti bit će otvorena Sveta vrata – Vrata milosrđa u mjesnim biskupijama, u katedralama, svetištima i crkvama od posebnog značaja. Pridružit ćemo se i mi programu Godine milosrđa i u nedjelju 13. prosinca 2015. godine otvoriti Vrata milosrđa u sarajevskoj Prvostolnici (kardinal Puljić), u marijanskim svetištima Olovu (provincijal Gavran) i Komušini (biskup Sudar), svetištu sv. Leopolda Mandića u Maglaju (gen. vikar Tunjić), svetištu sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju (generalni vizitator Skoko) te u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage (uzoriti Kardinal17. 12. 2015.) i crkvi Uznesenja BDM u Tolisi (arhiđakon Tomašević). Ova mjesta trebaju biti tijekom cijele Godine milosrđa na poseban način mjesta molitve, adoracije, ispovijedanja, hodočašća... Dobro bi bilo da sve što se ove milosne Godine bude događalo na razini dekanata-arhiđakonata da se organizira u spomenutim povlaštenim mjestima.
Tijekom Godine milosrđa organizirat ćemo dekanatska hodočašća svih trinaest dekanata sarajevskoj Katedrali. Molim dekane da se sa župnicima svoga dekanata dogovore i do 31. siječnja 2016. godine jave kancelariji Ordinarijata koja im subota najviše odgovara za hodočašće njihova dekanata, kako bismo napravili raspored hodočašća. Svi oni koji prođu kroz Sveta vrata milosrđa u Katedrali i drugim naznačenim mjestima trebaju moliti i otvoriti srca Božjem milosrđu kako bi postali nositelji milosrđa i djelatnici mira koji je svijetu tako potreban. Znakovit je prolazak kroz vrata milosrđa i ima svoju jaku simboliku: podsvijestiti nam naš kršćanski identitet, naše kršćanske korijene i bogatu tradiciju te uputiti nas u budućnost temeljenu na evanđeoskim vrijednostima. Prolazak kroz vrata milosrđa treba biti lišen svake magije. Treba u sebi sadržavati ponizni vjernički stav da stupamo pred lice Božje. Odsjaj toga Lica neka ražari naša srca i učini ih sposobnima za „duhovna i tjelesna djela milosrđa“ koja smo vremenom zaboravili a Papa ponovno na njih stavlja naglasak.
U programu Godine milosrđa na razini cijele crkve predviđeno je posebno molitveno vrijeme „24 sata za Gospodina“ u petak na subotu (4. – 5. ožujka) prije četvrte korizmene nedjelje 2016. godine. Tko želi može organizirati neprekinuta 24 sata molitve u petak, 4. ožujka 2016. godine s početkom u 17,00 sati i završetkom u subotu, 5. ožujka 2016. godine u 17,00 sati. Ali zbog specifičnih razloga u mnogim našim župama preporuča se molitveni niz od dvanaest sati u petak, i sutradan u subotu, također, dvanaest sati. U tom slučaju neka se započne s molitvom oba dana ujutro u osam sati a završi navečer u osam sati. Važno je započeti molitvu u isto vrijeme u svim župama. U tih dvanaest molitvenih sati mogu se moliti otajstva krunice, litanije, druge različite molitve… može se čitati i razmatrati sv. Pismo, pripremiti meditacije… U to vrijeme, u dogovoru s vjernicima, trebali biste biti na raspolaganju za ispovijed.
U Godini milosrđa posebno mjesto treba imati sakrament pomirenja. Papa o tome kaže „ponovno s osvjedočenjem stavimo u središte sakrament pomirenja, jer on omogućuje da se rukom dotakne veličina milosrđa. Za svakoga će pokornika on biti izvorom istinskoga unutarnjega mira.“ Svećenik je služitelj božanskog milosrđa koje treba nesebično podjeljivati. S jedne strane, trebamo svakodnevno postajati svjesni te činjenice i biti stalno na raspolaganju za ispovijed, a s druge strane odgajati savjest vjernika da ih sakrament pomirenja pročišćava, izmiruje s Bogom i bližnjima te čini milosrdnima. Milosrđe je nezamislivo bez tog pomirenja. Treba biti na raspolaganju za ispovijed svakim radnim danom, a posebno nedjeljama, svetkovinama, većim okupljanjima i hodočašćima
Još jedna posebnost Godine milosrđa su „misionari milosrđa“ tj. svećenici kojima će Papa dati ovlasti za odrješenje i od grijeha pridržanih Svetoj Stolici. Svakako ćemo otvoriti svoje župne zajednice misionarima milosrđa Već ste dobili dopis u kojem se u Godini milosrđa daje posebna ovlast svim svećenicima naše Nadbiskupije koji imaju ispovjednu jurisdikciju. Tom ovlašću imate pravo tijekom Godine milosrđa odriješiti od pridržanih kazni /cenzura/ i od grijeha koji su pridržani mjesnom ordinariju. Uz pastoralne aktivnosti „misionara milosrđa“, preporučuju su se i pučke misije gdje god je to moguće. Prigoda je ovo oživjeti duh pučkih misija u našoj sredini koji je vremenom, nažalost, prilično iščeznuo. Očekuje se da u pučkim misijama prevladavaju teme milosrđa i pomirenja, stvaranje mentaliteta „ponovnog i istinskog povratka očinskom domu.“
Svi nadbiskupijski uredi, centri, odgojne ustanove i druge institucije trebaju uskladiti i usmjeriti svoje aktivnosti prema programu Godine milosrđa. Neka u njihovom godišnjem planu i programu tema milosrđa bude misao vodilja. Bilo bi poželjno da se organiziraju predavanja, kateheze, seminari, simpoziji na temu Božjeg milosrđa. Jednostavno sve naše djelovanje treba biti prožeto duhom milosrđa s ciljem biti „milosrdni poput Oca“ što je i moto Godine milosrđa. Sva događanja u pastoralnom kalendaru: rad s djecom, krizmanicima, ministrantima, mladima, zaručnicima, vjernicima srednje dobi, starijima i bolesnima, osobama s invaliditetom i posebnim potrebama, pastoralnim vijećnicima, katehetama, ravnateljima škola, političarima i gospodarstvenicima… svi naši susreti i hodočašća trebaju biti svojim sadržajem i ozračjem vođeni duhom Godine milosrđa. U naviještanju, slavljima, katehezama, propovijedima, nagovorima i razgovorima, u svim prilikama i sa svim uzrastima, neka se provlače misli bule Misericordiae vultus – Lice milosrđa i odgaja vjernička savjest kako bismo bili kadri „otvoriti srca za one na periferijama“ te zaodjenuti milosrđem mijenjati nepravedno lice ovoga svijeta.
Tijekom godine imamo nekoliko uhodanih hodočašća unutar i izvan Nadbiskupije. U Godini milosrđa im treba dati posebnu važnost i napraviti posebnu pripravu na ta hodočašća. Samo dobro pripravljena hodočašća mogu donijeti potrebne i očekivane plodove. U pripravi i na samom hodočašću pokušajmo otvoriti svoja srca za iskrenu ispovijed koja će smekšati naša sebična srca i potaknuti nas na nova nadahnuća nesebične ljubavi.
Svi naši svećenički susreti, svećenički sabor na kojem su svi redovnički i dijecezanski svećenici, susret svih svećenika koji djeluju u BiH, susret dijecezanskih svećenika, susreti svećenika na proljetnoj dekanatskoj koroni premda, imaju svoj ustaljeni program, bit će prožeti Godinom milosrđa.
Papa BDM naziva Majkom milosrđa bez koje nije moglo biti „utjelovljenog milosrđa“ Isusa Krista. Ponovno nas potiče na pobožnost prema Mariji Majci milosrđa. Preporuča da joj se u svojim molitvama obraćamo sa Zdravo Kraljice Majko milosrđa… Uz pobožnost prema BDM Papa nas upućuje na molitve za zagovor „tolikim svecima i blaženicima koji su milosrđe pretvorili u životno poslanje“, ističući posebno Faustinu Kowalsku.
Na svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM, kada se otvara Godina milosrđa, pozovimo svoje vjernike na molitvu i ujedinimo ih s cijelom Crkvom za uspjeh Godine milosrđa. Molimo za sve nakane na koje nas poziva Sveti Otac ali i za uspjeh svih naših nadbiskupijskih nastojanja i planova u Godini milosrđa. Za zaključak Godine milosrđa, sljedeće godine na svetkovinu Krista Kralja, poslat ću posebno pismo u kojem ću naznačiti kako ćemo obilježiti zatvaranje ovog izvanrednog Jubileja.
I zaključit ću riječima bule Misericordiae vultus – Lice milosrđa u njezinom zaključnom odlomku: „Crkva snažno osjeća hitnu potrebu naviještanja Božjega milosrđa. Njezin je život autentičan i vjerodostojan kad milosrđe učini svojim osvjedočenim navještajem. Ona znade da je njezina prva zadaća, u času kakav je ovaj naš prepun velikih nada i snažnih protivština, sve uvoditi u veliko otajstvo Božjeg milosrđa, promatrajući lice Kristovo. Crkva je prva pozvana da bude isitniti svjedok milosrđa, ispovijedajući ga i živeći kao središte objave Isusa Krista.“
Želeći vam blagoslovljenu i milosrđem ispunjenu ovu svetu Godinu iskreno vas pozdravljam u milosrdnom Gospodinu.
Kardinal Vinko Puljić
nadbiskup metropolit vrhbosanski